Danas u 18 sati, u našoj crkvi, četiri kulturno-umjetnička društva iz Slavonije i Baranje održala su koncert korizmenih napjeva pod nazivom Na križu prikovan.

Detaljan program, kao i fotografije, možete pogledati u prilogu, a kratke video snimke možete pogledati na poveznici.

PROGRAM:

1. Litanije Lauretanske (Vranovci/Bukovlje)
2. Sveta Djevo Marijo (Strizivojna)
3. Gospin plač (Podcrkavlje)
4. Tebi vapim iz dubine (Vranovci/Bukovlje)
5. Daj da tvoju muku pjevam (Podcrkavlje)
6. O Isuse daj mi suze (Baranjsko Petrovo Selo)
7. O Isuse ja spoznajem (Vranovci/Bukovlje)
8. Isus mudrost Očeva (Podcrkavlje)
9. Amo sad grišnici (Strizivojna)
10. Marija pod križem stoji (Baranjsko Petrovo Selo)
11. Za čim hlepiš srce moje (Strizivojna)
12. Oslobod' me Bože (Baranjsko Petrovo Selo)
13. Na križu prikovan (Strizivojna)
14. Cjelivat ću Gospodine (Vranovci/Bukovlje)
15. Puče moj (Podcrkavlje)
16. Zdravo tilo Isusovo (Baranjsko Petrovo Selo)
17. Smiluj mi se Bože, psalam 50. (Strizivojna)
18. Maslin goru tiha noć pokriva (Vranovci/Bukovlje)

Sudionici: 

• KUD Šokadija, Strizivojna

              Voditelj: Mirko Damjanović

• Ženska pjevačka skupina Vranovke, Vranovci/Bukovlje

            Voditeljica: Marica Mišković

• KUD Krešimir Šimić, Podcrkavlje

            Voditelj: Josip Andrić

• Pučke pjevačice crkve sv. Lovre, Baranjsko Petrovo Selo

Suradnici: Marica Mišković (Vranovci/Bukovlje), Mirko Damjanović (Strizivojna), Josip Andrić (Podcrkavlje)

Odabir i animacija: Krunoslav Šokac

Crkveno pučko pjevanje izniman je spoj crkvene i tradicijske glazbe. Šokci u Slavoniji (Strizivojna, Vranovci, Bukovlje i Podcrkavlje) i Baranji posljednjih desetljeća osobitu pažnju posvećuju očuvanju korizmenih pučkih napjeva. Presudnu ulogu za uključivanje brojnih kulturno-umjetničkih društva i njihov rad na očuvanju ovog specifičnog dijela hrvatske kulturne, glazbene baštine imala je, i ima, Udruga Pasionska baština iz Zagreba. Od svog utemeljenja 1991. godine raznovrsnim programima – brojnim održanim koncertima, izložbama, književnim večerima, stručnim skupovima, Pasionska baština probudila je svijest o vrijednosti i važnosti očuvanja hrvatskog crkvenog pučkog korizmenog pjevanja kojemu je, zbog poznatih društveno-političkih prilika u drugoj polovici 20.stoljeća, ali i suvremenih kretanja u crkvenoj glazbi prijetila opasnost „od izumiranja“. Na ovogodišnjim svečanostima Pasionske baštine korizmenim pučkim napjevima predstaviti će se pjevačke skupine iz Slavonije –  KUD Šokadija iz Strizivojne (muška pjevačka skupina Strossmayer), ženska pjevačka skupina Vranovke (Vranovci/Bukovlje), članovi KUD-a Krešimir Šimić iz Podcrkavlja (muška pjevačka skupina Rakijaši) te pučke pjevačice crkve sv. Lovre iz Baranjskog Petrovog Sela.

U Slavoniji je posebno omiljen i cijenjen molitvenik i pjesmarica franjevca Marijana Jaića (1795.-1858.) Vinac ili Vienac bogoljubnih pjesama tiskan prvi puta 1827. godine u Budimu. Ovo djelo doživjelo je oko 27 izdanja, a bilo je iznimno rašireno i općeprihvaćeno ne samo u Đakovačko-srijemskoj (danas Osječko-baranjska nadbiskupija), nego i šire. Posebno mjesto u pučkim pobožnostima korizmenog razdoblja, osobito u Slavoniji i Srijemu, zauzimalo je pjevanje Marijina ili Gospina plača. Tužaljke su to u kojima je jednostavnim osmeračkim stihovima opjevana Kristova muka i smrt, a središnju ulogu ima Bogorodica prikazana kao majka koja bespomoćno oplakuje stradanje i smrt svoga djeteta. Jedan od najstarijih zabilježenih tekstova Gospina plača pod nazivom Pisan od muki Hristovi nalazimo u srednjovjekovnoj glagoljskoj književnosti, odnosno u hrvatskoglagoljskom Pariškom zborniku nastalom najvjerojatnije u Splitu oko 1380. godine. Zahvaljujući franjevcima i njihovom kulturnom i prosvjetiteljskom djelovanju spjev Gospin plač širi se iz južnih hrvatskih krajeva, Dalmacije i Primorja, po Bosni, a potom i Slavoniji. Naime, prvi tiskani Gospin plač u slavonskoj književnosti, Plač Blažene Divice Marije, objavljen je 1726. godine u Budimu u molitveniku Cvitak pokornih. Ovaj molitvenik sastavio je požeški franjevac Šimun Mecić (1670.-1735.), a spjev Gospin plač bez većih je preinaka preuzeo iz izrazito popularnog duhovnog štiva Nauk karstjanski (prvi puta objelodanjen 1616. godine) bosanskog franjevca Matije Divkovića (1563.-1631.) u kojem se nalazi i Plač Blažene Gospe Divice Marije. Za daljnje širenje Gospina plača po Slavoniji zaslužni su đakovački biskupi i njihova službena izdanja biskupijskih katekizama, koji su se sačuvali do naših dana.

Veliki broj korizmenih pučkih napjeva pod utjecajem suvremenih glazbenih kretanja u liturgiji pomalo padaju u zaborav. Nositelji starijih slojeva crkvene glazbe, pjevači i kantori, sve rjeđe prenose baštinjene forme (melodije, stihove, raspored izvođenja kroz crkvenu godinu) na mlađe naraštaje. Upravo zbog toga Ministarstvo kulture uvrštava 2011. godine crkveno pučko pjevanje na području Slavonije, Baranje i Srijema na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

KUD Šokadija Strizivojna djeluje od daleke 1929. godine. Društvo je registrirano 1973. i od tada do danas djeluje bez prestanka. Unutar društva djeluju tri pjevačke skupine – ŽPS Druge, ŽPS Dive i MPS Strossmayer te folklorna skupina, dječja folklorna skupina, tamburaška i dramska sekcija. Društvo broji oko stotinjak članova. U svome radu čuvaju običaje svoga kraja te obnavljaju umjeće sviranja tradicijskih glazbala: samice, dvojnica i gajdi. Sudjelovali su na svim važnijim smotrama u Republici Hrvatskoj, među kojima su Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, smotra folklora Na Neretvu misečina pala u Metkoviću, Vinkovačke jeseni te Đakovački vezovi. Posljednjih nekoliko godina KUD Šokadija iz Strizivojne organizira smotre crkvenih pučkih popijevki.

Ženska pjevačka skupina Vranovke djeluje preko 40 godina u sklopu KUD-a Vranovci – Bukovlje. Vranovci i Bukovlje su dva sela tik do Slavonskoga Broda čiji su mještani zajedničkim snagama odlučili čuvati svoje bogato kulturno nasljeđe. Dugogodišnje djelovanje Vranovki, brojni nastupi i nosač zvuka plod su suradnje ove pjevačke skupine s uvaženim hrvatskim etnomuzikologom Mihaelom Ferićem. Na nosaču zvuka nalaze se tradicijski napjevi i pjesme Vranovaca i Bukovlja, a dijelom i autorske pjesme s festivala tamburaške glazbe prilagođene ovom prepoznatljivom ženskom vokalnom sastavu. Svojim radom, autentičnim i prepoznatljivim načinom pjevanja, Vranovke nastoje sačuvati svoju bogatu baštinu i prenjeti je mlađim generacijama.

KUD Krešimir Šimić iz Podcrkavlja, kako sami ističuje „udruga je koju su osnovali građani općine Podcrkavlje 22. travnja 1995. godine. Svrha i zadaća je da se amaterskim radom i djelovanjem na području mjesta i šire osigurava njegovanje kulturnih tradicija ovoga kraja, te organizirano bavljenje poslovima iz oblasti kulture i potpunijeg kulturnog života građana.“ Muška pjevačka skupina Rakijaši osnovana je 2005.godine i trenutno broji dvanaest aktivnih članova. Član skupine Marko Kasapović osvojio je nagradu za najbolji mladi glas na smotri pjevačkih skupina Kad zapjevam i malo zagudim u Donjoj Bebrini 2018.godine. Objavili su dva nosača zvuka, a organizatori su i dvaju manifestacija, Rakijada – smotra folklora i starih običaja i koncert korizmenih pučkih napjeva.

Pučke pjevačice župne crkve sv. Lovre đakona i mučenika iz Baranjskog Petrovog Sela organizirano djeluju od 2002. godine, kada se pojavljuju na prvoj baranjskoj smotri crkvenog pučkog pjevanja Marijo, svibnja kraljice u Topolju. Od tada samostalno i uz pomoć starijih pjevačica (kazivačica) kontinuirano obnavljaju stare crkvene pučke napjeve. Godine 2011. snimile su i objavile nosač zvuka Marijo, o mili glas – marijanski pučki napjevi iz Baranje.