Završna proslava 800. obljetnice Franjevačkog reda

Četvrtak, 17. rujna 2009.

Svečanim koncertom u crkvi Svetoga Križa

započela je trodnevna  završna proslava 800. obljetnice Franjevačkog reda

Svečanim koncertom pod geslom "Franjo, idi i popravi moju kuću" u četvrtak 17. rujna u crkvi Svetoga Križa u Zagrebu započela je trodnevna završna proslava 800. obljetnice franjevačkih početaka. Na koncertu se okupilo mnoštvo franjevaca i franjevki predvođenih provincijalima i provincijalkama svih franjevačkih zajednica koje djeluju u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, članovi Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži te prijatelji Franjevačkog reda. Koncertu je nazočio i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama ministar kulture mr. Božo Biškupić, kotorski biskup Ilija Janjić te predstavnici ostalih vjerskih zajednica.

Nakon uvodnog dijela i prisjećanja na milosne početke Franjevačkog reda, okupljene je pozdravio domaćin koncerta provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak. Podsjetio je na povod okupljanja te istaknuo kako je prije odobrenja pape Inocenta III. djelovanje Franje i njegovih prvih sljedbenika bilo ograničeno na područje grada Asiza. Usmenim odobrenjem, Inocent III. franjevačkom je pokretu otvorio vrata, da najprije postane europski, a zatim i svjetski pokret. To je označio rođenje Franjevačkog reda kakvog danas poznajemo. Božja providnost htjela je da sv. Franjo pohodi samo dvije zemlje izvan Italije. Te dvije zemlje su svete zemlje, Isusova Sveta zemlja, i naša domovina, za nas sveta. Hrvatska je na neki način tako posvećena od samog asiškog siromaška da bude zemlja franjevačkoga apostolata, istaknuo je Železnjak. Kroz svih ovih osam stoljeća Franjo je bio i ostao nadahnuće, jer nitko više nije isti kad se susretne sa sv. Franjom. Franjo ne prestaje ni danas nadahnjivati od malih ljudi, običnih vjernika, do papa, od katolika do protestanata, od kršćana do muslimana, od vjernika do tražitelja istine, od neukih do velikih moćnika. Tako je i Ivan Pavao II. u Franjinu Asizu godine 1986. sazvao predstavnike svih velikih svjetskih religija na molitvu za mir u podijeljenom svijetu, za isključenje svakoga nasilja, za poštivanje prava i dostojanstva svakoga pojedinca. I ovaj koncert nadahnut je sv. Franjom i u njem će biti prilika vidjeti glavne značajke njegova puta, i puta svih onih koji su za Franjom pošli. Brojni su franjevci i franjevke u našoj domovini ostavili duboke tragove, u vjeri, kulturi i umjetnosti. Neka od tih djela večeras ćemo čuti, rekao je provincijal Železnjak te zahvalio svima koji su pridonijeli ostvarenju koncerta. Na kraju je čestitao jubilej franjevačkoj obitelji i svima onima koji u srcu osjećaju poziv da po primjeru sv. Franje nasljeduju Isusa, te svakoj franjevačkoj zajednici poželio mnogo novih zaljubljenika u Franjin način života koji će svjedočiti ljepotu franjevačke karizme i u budućnosti.

Program koncerta bio je splet pjesme, slike, svjedočanstva, podsjećanje na doprinos franjevaca franjevačke prisutnosti u hrvatskom narodu. Tako je istaknuto kako biti franjevac, biti franjevka znači živjeti Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista po primjeru svetoga Franje Asiškoga, živjeti ga u svojoj originalnosti. Franjevački način života po Evanđelju daje smisao životu svakog franjevca, svake franjevke osobno, kao i životu čitave franjevačke obitelji. Već za Franjina života i u našim su krajevima postojala franjevačka bratstva, franjevački samostani braće i sestara. Danas je franjevačka obitelj, rasprostranjena po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u Vojvodini, na Kosovu i u Crnoj Gori, ustrojena u provincijske zajednice i samostojne samostane, a u svijetu žive franjevački svjetovnjaci organizirani u Franjevački svjetovni red, Franjevačku mladež i svjetovne institute. Upozoreno je na franjevačku prisutnost koja je snažno uočljiva u marijanskim svetištima (Olovo, Rama, Trsat, Sinj, Molve, Široki Brijeg, Međugorje), Franjinim svetištima (Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Zagreb, Pula), Antunovim svetištima (Zagreb, Pula, Osijek). Također je istaknuto kako su franjevci kroz osamsto godina dijelili kob hrvatskoga naroda i mnogih koji su uz njih živjeli u ovim krajevima – u životu i umiranju, u svakodnevici i osobitim trenucima, u prijelomnim događajima, u zanosu i patnji, u miru i ratu. Bili su uz njih u svemu što im je život bio; njeguju ih u lazaretima, lječilištima i bolnicama; s njima su u ubožnicama da bude u njima ljudsko dostojanstvo; prihvaćaju i odgajaju djecu u sirotištima i dječjim vrtićima; otvaraju škole skrbeći za odgoj i izobrazbu mladeži, posebice zanemarene ženske mladeži; strukovno, intelektualno i vjernički poučavaju žene da u sebi pobude samopoštovanje te tako i u društvu zadobiju dostojno poštovanje. Kada je sa svoga ognjišta trebalo otići pred vojskama različitih vremena – odlazili su posljednji, odlazili za onima koji su im bili povjereni. Kada se trebalo vratiti – vraćali su se prvi, da dočekaju one koji će se vratiti; da one koji su im povjereni potaknu na povratak, istaknuto je u programu.

Spomenuto je i franjevačko poslanje u misionarskoj djelatnosti. Po uzoru na Franju koji je žudio ostvariti svoje misijsko poslanje i njegova braća i sestre iz hrvatskoga naroda odazvali su se misijskom poslanju. Nikola Tavelić odlazi u Bosnu, pa u Jeruzalem. Bosanski franjevci, šibani povijesnim olujama i burama, ostali su u svome narodu, učvršćujući ga u vjeri i samobitnosti. I ljudi našega vremena traže izvore Božje ljubavi, žedni su ljubavi bližnjega. Stoga su mnogi naši franjevci i franjevke pošli za onima koji su tražili kruh u prekomorju, ili na zapadu Europe, da ih krijepe u vjeri. Danas njihovim potomcima prenose baštinu hrvatske vjernosti Bogu i sebi, i baštinu riječi. Naši franjevci i franjevke djeluju u misijama diljem svijeta. Vrijedno je spomenuti i na trajnu prisutnost hrvatskih franjevaca u Isusovoj domovini, na svetim mjestima u Svetoj zemlji.

Podsjećajući na ekumenizam i međureligijski dijalog, prisutni su se spomenuli na otvorenost hrvatskih franjevaca i tom vidu - od fra Anđela Zvizdovića do Leopolda Bogdana Mandića. Istaknuto je kako se osobito u Bosni franjevaštvo susrelo i danas živi zajedno s istočnom pravoslavnom braćom i vjernicima islamske i židovske vjeroispovijesti – a tako i posvuda na našim stranama – nastojeći živjeti Duh Asiza.

Proslava je bila prigoda posjetiti i kako su mnogi su franjevci i franjevke svoju vjernost Bogu posvjedočili vlastitim životom, sv. Nikola Tavelić, mučenik Krešimirova grada Šibenika, prvi hrvatski proglašeni svetac, mučenici franjevci i franjevke II. svjetskoga rata, Križnoga puta i poraća, Domovinskog rata. Franjevačka obitelj ponosna je na mučenike proteklih stoljeća, kao i na suvremene mučenike evanđeoskog života i franjevačke bratske solidarnosti kao što je misionar fra Vjeko Ćurić. Franjevačka obitelj radosna je što je iznjedrila svece kao što su Nikola Tavelić i Leopold Bogdan Mandić, blaženike kao što su Julijan iz Bala, Jakov Zadranin, Alojzije Stepinac, član Franjevačkog svjetovnog reda i Marija Propetog Petković te mnoge koji su živjeli i umrli na glasu svetosti.

Također je istaknuta prosvjetiteljska i intelektualna djelatnost, osobito doprinos u pripremi, prijevodu i objavljivanju Biblije. Izdanje Biblije 1968. godine bilo je osobito dragocjen – u onim društvenim okolnostima upravo nemjerljiv – događaj u našoj novijoj povijesti. Fra Bonaventura Duda bio je – uz Juru Kaštelana – glavni urednik Biblije. Fra Filibert Gass za to je izdanje Biblije preveo psalme, a fra Ljudevit Rupčić Novi zavjet. Uz njih je na pripremi tog izdanja sudjelovao još niz franjevaca, među kojima fra Ivon Ćuk i fra Celestin Tomić. Fra Bonaventura Duda sa subratom fra Jerkom Fućakom darovao je i novi prijevod Novog zavjeta.

Nemjerljiv je doprinos franjevaca očuvanju hrvatskog jezika, pa je u tom kontekstu istaknuta zasluga popova glagoljaša, a uz njih i franjevaca trećoredaca koji su i danas prepoznatljivi po čuvanju i promicanju glagoljaške baštine. Ne zaboravljajući mnoge franjevce zauzete u očuvanju i njegovanju narodnoga jezika, spomenuto je i kako je Franjevačka gimnazija u Sinju prva gimnazija u Dalmaciji u kojoj se nastava izvodila na hrvatskome jeziku. Istaknut je i doprinos franjevaca u književnosti, glazbenoj i likovnoj umjetnosti, u znanosti i graditeljstvu, kao i franjevačka prisutnost u medijima. U izrazito nesklona vremena trudom fra Ivona Ćuka Glasnik svetog Antuna Padovanskog, danas Veritas, a inicijativom fra Zorislava Lajoša pokrenut je katolički dvotjednik Glas Koncila. Valja spomenuti i časopise Kačić, Jukić i Bosna Franciscana. Franjevci su sudjelovali i u pokretanju i djelovanju Kršćanske sadašnjosti, osobito fra Tomislav Šagi Bunić, kojega nije pretjerano nazvati prorokom civilizacije ljubavi u našim krajevima. Trudom franjevaca pokrenute su sve radio stanice vjerskog usmjerenja na hrvatskom govornom području – u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Vojvodini. Hrvatski su franjevci pokrenuli radio stanice i radijske programe i u vezi s djelovanjem svojih misija u svijetu.
Osobna svjedočanstva izrekli su fra Ivan Široki, Ana Fruk, s. Dominika Grgat, Branka Černugelj, te fra Bonaventura Duda.

U glazbenom dijelu, Pjevački zbor "Josip Štolcer Slavenski" iz Čakovca izveo je skladbu "Idi, popravi moju kuću" (Šime Marović – Judita Čovo), potom sa solistima Blankom Tkalčić-Breglec, sopran, Sofijom Cingula, alt, Tvrtkom Stipićem, tenorom, Henrikom Šimunonkovićem, bas, te uz orguljsku pratnju Anđelka Igreca "Ja verujem, ja se ufam" (Fortunat Pinatarić).

Ana Lice, sopran uz orguljsku pratnju Anđelka Igreca izvela je "K tebi gore..." (Kamilo Kolb). Skladbu "Pjesma stvorova" (Miroslav Grđan – Sveti Franjo Asiški) izveo je Pjevački zbor "Josip Štolcer Slavenski" uz Enu Pongrac, sopran, Božidara Bogdana, tenor i orguljsku pratnju Anđelka Igreca, a Damir Rodiger, tenor izveo je "Molitva / Samo malo sunca" (Petar Kinderić – Inocent Mikić).

Klapa Nostalgija izvela je skladbe "Kako da te ne volim" (Ante Vučković) i "Stavi me kao znak" (Ivan Opačak – Pjesma nad pjesmama). Novo svitanje s Nonetom franjevaca konventualaca izveli su zajedno skladbu "Sveti Franjo" (Branko Bardun), a sami "Frama" (Branko Bardun) i Božja ljubav (Šito Ćorić).

Emilio Kutleša izveo je "Mir i dobro" (Emilio Kutleša – Joža Prudeus). Fra Ivan Matić i Marijan Brkić izveli su skladbu "Samo tvoja ljubav" (Ivan Matić). Posljednju skladbu "Frama" (Ivan Matić) izveli su svi izvođači predvođeni fra Ivanom Matićem.

U tijeku programa dramska umjetnica Nada Subotić Kaštelan pročitala je ulomak iz Biblije, Iz Govora na gori (Mt 5, 1-16), a Rene Medvešek pročitao je "Besjede: Koliko su slatke pjesni nebeske" Matije Divkovića, te pjesmu Nikole Šopa "Isus čita novine". Program su vodili Tanja Popec, Anja Šovagović Despot i Joško Ševo.

 

Najave

Župni list "Majka"

list 151

Pastoralne aktivnosti

Plakat MBL 2015

Akcija Caritasa "5 za 1"

caritas

Dovršetak izgradnje crkve

 

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 25 

Broj posjetitelja

DanasDanas662
Ovaj mjesecOvaj mjesec15216
SveukupnoSveukupno1210132
, Powered by Joomla! and designed by SiteGround web hosting