Godina franjevaštva

Marin Srakić, nadbiskup

Na blagdan Prikazanja Gospodinova u đakovačkoj kate­drali održanje Dan posvećenoga života i susret redovnika i redovnica. Bio je to ujedno početak proslave 800. obljetni­ce ustanovljenja franjevačkog reda, odnosno franjevačkih redova. Na početku sv. mise u procesiji je unesena kopija poznatog raspela iz crkve Sv. Damjana u Asizu. Taj križ je na kraju mise blagoslovljen i ponesen u one župe i za­jednice u kojima djeluju franjevci i zajednice koje njegu­ju franjevačku duhovnost. U životopisu svetoga Franje čitamo da je on 1205. godine satima klečao u crkvici Sv. Damjana, tražeći smisao svog života. Tražio ga je pitajući: »Gospodine, što želiš da učinim?« Raspeti mu je progovo­rio: Franjo, idi, popravi mi kuću moju koja se, evo, ruši! I Fran­jo se odmah dao na posao. Budući da je poruku doslovno shvatio, dao se na popravak materijalne crkve. Taj se čin u početku činio besmislenim, no do kraja života sv. Franje ta njegova gesta gradnje crkava dobila je svoj smisao.

Osim tog događaja, u Franjinu životu zbio se drugi značajan događaj vezan uz blagdan Sv. Matije 1208. go­dine. Franjo je prisustvovao svetoj misi u crkvici Svete Marije Anđeoske. Tog se dana čitao odlomak Matejeva evanđelja u kojem Isus po prvi puta šalje svoje učenike kao misionare (usp. Mt 7,12). I nakon toga je uskliknuo: »To je ono što hoću...To cijelim srcem želim izvršavati!« Konačno, 1209. godine, Franjo je dobio od pape Inocenta III. odobrenje za svoj »životni projekt«, za ono što će se kasnije nazvati »Prvim pravilom«.

Cijela ova franjevačka jubilarna godina prigoda je za zah­valnost »Ocu milosrđa« za »čudesna djela« što ih je Bog ostvario po sv. Franji i drugim osnivačima redovničkih zajednica. Isto tako je prigoda zahvalnosti za ono što je Gospodin učinio po osnivačima redova iz prethod­nih vremena, kao i za »čudesna djela« što ih Gospodin, »svemogući Bog, milosrdni Spasitelj«, nastavlja ostvariva­ti u braći i sestrama i po braći i sestrama koji odlučno stu­paju stazama kreposti. Razumljivo, redovnici i redovnice ne smiju se zadovoljiti veličanjem djela svojih osnivača i prethodnika, nego se živo nadahnjivati na njima kako bi dali svoj doprinos povijesti Crkve i svijeta.

Pozvani da »iz bližega nasljeduju Evanđelje i stope našega Gospodina Isusa Krista«, franjevci se obvezuju živjeti ovu obljetnicu u duhu trajnog obraćenja. Pozvani su istraživati »nove putove za ostvarenje Evanđelja« (VC 84), kao i na­stojati živjeti ovu obljetnicu u duhu razlučivanja kako ne bi bili nepokretni i nepromjenjivi, nego svjetla koja stvaraju nadu u tamnoj noći koja prekriva naš ranjeni i toliko puta raspeti svijet. Zato se moraju otvoriti kako bi slušali glas Gospodnji u događajima povijesti i otkrili nje­govu prisutnost među nama, u uvjerenju da na taj način jačaju svoje korake na putu u budućnost u prianjanju uz Evanđelje. Čitanje znakova vremena i njihovo tumačenje na odgovarajući način omogućit će im da i oni »sami budu čitljivi znakovi života za svijet žedan 'novog neba i nove zemlje« (Iz 65,17; Otk 21,1).

Ponuditi Franjinu odvažnost, stvaralaštvo i svetost. - Pozva­ni su da iznova hrabro ponude Franjinu odvažnost, stvaralaštvo i svetost, da njeguju živahnu vjernost kao odgovor na znakove vremena koji se javljaju u današnjem svijetu, da se vrate onome što je bitno u životu, iščitavajući i utjelovljujući ga u današnju kulturnu stvarnost; da osta­nu vjerni svojoj karizmi i u isto vrijeme imaju pred očima potrebe suvremenog svijeta, anticipirajući budućnost. (Usp. Fra José Rodriguez Carballo, ofm., Generalni mini­star).

Papa Benedikt XVI. je prigodom hodočašća u Asiz poručio mladima: Dragi mladi, dajmo da nas Krist susretne! te dodao: »U Asiz se dolazi kako bismo od sv. Franje shvatili tajnu kako se prepoznaje Isus Krist i doživljava iskustvo s nji­me.« »Poput koncentričnih krugova«, objasnio je Papa, »Franjina ljubav prema Isusu širi se ne samo na Crkvu već na sve stvari, promatrane u Kristu i za Krista, širi se na druge, na sve stvoreno, na zauzimanje za mir.« Ako je danas međureligijski dijalog, osobito nakon Drugoga va­tikanskog koncila, postao zajednička i neporeciva baština za kršćansku senzibilnost, Franjo nam može pomoći da autentično stupamo u dijalog te ne padnemo u indife-rentnost u odnosu na istinu ili oslabimo naš kršćanski navještaj.« »Otvorite vrata Kristu«, ponovio je papa Bene­dikt XVI. mladima riječi svoga prethodnika Ivana Pavia II: »Otvorite ih kao što je učinio Franjo, bez straha, bez kalkuliranja, bez 'mjerkanja'. Danas mnogi mladi provode život poput sv. Franje prije obraćenja: prepuštaju se zaba­vama, ne samo u gradu nego 'i puno šire'. Mi možemo biti ono što jesmo samo ako se otvorimo ljubavi, ljubeći Boga i svoju braću.«

U Crkvi za Crkvu. - »Franjo, idi, popravi mi kuću moju koja se, evo, ruši!« rekao je Isus sv. Franji. On je to ozbiljno sh­vatio. Cijeli njegov život bio je za Krista i Crkvu. Redov­nici u najvećoj dubini svoga bića moraju osjetiti poziv na službu Crkve i usmjeriti se da u njoj ozbiljno i odgovorno nastave Kristovo poslanje. Redovnički odgoj, život i po­slanje moraju biti zahvaćeni eklezijalnim ozračjem da bi redovnici i redovnice prihvatili vlastita zaduženja i sam osjećaj za Crkvu. Djevičansko posvećenje očituje zbilju otajstva Crkve, Kristove Zaručnice. To znači da redovnička svetost pridonosi svetosti Crkve; da redovnički život ljuba­vi izražava samu ljubav Crkve i omogućava da se u njoj širi zapovijed ljubavi; da zajedništvo života potiče jedinstvo sve braće u Kristu; da redovnička djevičanska raspoloživost osposobljava da pruže punu suradnju u službi konkretne partikularne Crkve (biskupije!) prema njezinim konkret­nim potrebama i zajedničkim projektima; da redovnička eshatološka uloga u svijetu bude svjetlo koje osvjetljava sve na njihovu putu prema Bogu; da se odgovornosti, nesigurnosti, radosti i trpljenja Crkve moraju utjeloviti u njihovu životu.

Veoma često dijecezanski svećenici doživljavaju svećenike redovnike u svojoj sredini kao da su »neki drugi svijet«. Čini mi se da se uzroci toga nalaze i s jedne i s druge stra­ne. Dokumenti crkvenog Učiteljstva ističu potrebu njego­vanja bratstva i suradnje u jedinstvenom prezbiteriju kroz promicanje organičkog, ali ne rigidnog pastorala.

 

Najave

Župni list "Majka"

list 151

Pastoralne aktivnosti

Plakat MBL 2015

Akcija Caritasa "5 za 1"

caritas

Dovršetak izgradnje crkve

 

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 38 

Broj posjetitelja

DanasDanas570
Ovaj mjesecOvaj mjesec15955
SveukupnoSveukupno1210871
, Powered by Joomla! and designed by SiteGround web hosting