Duh svetog Franje

Vladimir Dugalić

Ove godine obilježavamo 800 godina franjevačke ka­rizme. Prisjećamo se, naime, događaja kada je u proljeće 1209. godine desetak vjernika laika iz Asiza, predvođeni Franjom (1181./1182.-1226.), krenulo put Rima kako bi od tadašnjeg pape Inocenta III. zatražili odobrenje za svoj projekt: »živjeti po načinu svetog Evanđelja«. Unatoč pro­tivljenju određenih crkvenih dostojanstvenika, zadobili su od Pape usmeno odobrenje te je sastavljen »proposi-tum vitae«, kratki spis, uglavnom sastavljen od nekoliko sržnih evanđeoskih poticaja - nazvan Protoregola - i on se smatra početkom, rođenjem franjevačke obitelji. To se prvotno pravilo s vremenom obogaćivalo i preraslo u ko­načni tekst franjevačkog Pravila koje je papa Honorije III. potvrdio 29. studenoga 1223. godine.

Promišljajući o ovom događaju prisjećamo se poruke koju su Generalni ministri franjevačke obitelji 1981. godine uputili braći Prvoga reda, sestrama Drugoga reda te bra­ći i sestrama Trećega samostanskog reda i Franjevačkoga svjetovnog reda prigodom proslave osamstote obljetnice rođenja sv. Franje Asiškog ističući kako obljetnica nije datum proslave, već događaj vjere za život. Osamstota obljetnica jest milost, »osobito za one koji se smatraju nje­govom duhovnom djecom. Ona treba biti poticaj pomla­đivanju franjevačkog ideala, kojim su toliki nadahnuli i nadahnjuju svoj život. Ova bi milost mogla biti izgubljena ako obljetnica bude shvaćena kao proslava sretnoga povi­jesnog događaja koji je minuo, a ne prvotno kao događaj vjere i spasenja za čovječanstvo, na prvom mjestu za same franjevce.«

Institucionalizacija karizme

Već za vrijeme Franjina života, uslijed brojčanog poveća­nja reda i široke zemljopisne rasprostranjenosti, došlo je do problema u pogledu struktura i ostvarivanja Franji­na Pravila, osobito na području djelovanja i u tumačenju siromaštva. Naime, samo Pravilo ne opisuje konkretne i točne strukture jer je Franjina namjera bila đa ono posluži kao duhovni dokument. Franjo je želio da Pravilo pruža motivaciju i duhovne vrijednosti koje bi pratile i motivi­rale putujuće bratstvo u naviještanju evanđelja riječju i primjerom. Stoga, ubrzo nakon Franjine smrti, zbog ne­mogućnosti da pomire različita mišljenja, poglavari reda zatražili su papinsko tumačenje Pravila. Papa Grgur IX., bulom Quo elongati (1230.) proglasio je da Franjina opo­ruka ne obvezuje Red, jer se Franjo nije s njim savjetovao kada ju je objavio, te je postavio Red na temelje umjerene sigurnosti u pogledu tumačenja siromaštva. To je ujedno pogodovalo nastanku svećeničke službe unutar franjevač­ke obitelji.

Glavnina reda uglavnom je slijedila papine upute te se Franjino bratstvo oblikovalo u red u kojem su većina bili svećenici koji žive samostanskim životom u gradskim sre­dištima. Međutim, postojala je i manja, ali značajna skupi­na, koja se i nadalje pridržavala strožeg i pokretnijeg nači­na života. Iako su zakonski pripadali franjevačkom redu, broj članova ovog pokreta rastao je neovisno od zajednice i širio se po cijelom svijetu, a mnogi su kao propovjednici došli i do naših krajeva, poput Ivana Kapistranskog i Jako­va Markijskog. Nakon neuspjelih pokušaja da se ove dvije skupine ujedine, papa Leon X. izdao je bulu Ite vos (1517.) koja je službeno razdijelila manju braću u dvije neovisne skupine: konventualce i opservatne. Ubrzo je došlo i do nove podjele te se 1525. godine, pozivajući se na doslov­no, strogo obdržavanje Franjina Pravila bez papinskih po­vlastica, od opservanata odvojio i formirao treći neovisni franjevački red, poznat kao kapucini, odobren od pape Klementa VII. bulom Religionis zelus (1528.).

Međutim, ni to nije zaustavilo reformski pokret unutar franjevačkog reda. Reformske skupine, poput rekolekta, reformiranih i bosonogih, tek je papa Leon XIII., bulom Felicitate quadam (1897.), ujedinio u jedinstveni opservant-ski red. Sve ove podjele odražavale su se i na našim pro­storima te, ponekad, uslijed traženja vlastite pastoralne karizme i prisvajanja povijesnih zasluga, nije se prepo­znala potreba uvođenja redovite crkvene strukture, izazi­vajući istovremeno sukobe oko župa. Osim toga, uz braću Prvog reda nastao je i Red svete Klare te mnogi redovi nadahnuti Franjinom karizmom koji sačinjavaju brojnu obitelj Trećeg samostanskog reda ili, pak, Franjevačkog svjetovnog reda.

Suvremenost Franjine karizme

Fra Ante Čovo ukazuje kako »pridjev "franjevački" ističe zajedništvo vrednota, izvjesni pogled na ljudsku i kršćan­sku stvarnost, ali isto tako i praksu, tj. vrednote koje žive pojedini muškarci i žene. Radi se o cjelokupnosti vredno­ta, veoma kompleksnoj. Budući da je franjevaštvo samo pokret, neka varijanta unutar kršćanske datosti, baštini povijest od osam stoljeća sa svojim evolucijama, svojim postignućima i svojim gubicima. Kao, uostalom, cjeloku­pno kršćanstvo danas, suočava se sa sumnjama, kritič­kim ispitivanjima i povijesnim istraživanjima. Budući da kršćanska duhovnost ne može nikada staviti u središte neku ljudsku figuru osim one 'jedine svete', Bogočovjeka, Isusa Krista, objavitelja Oca, ta datost u našem traže­nju identiteta dodiruje nešto veoma važno: Franju treba promatrati ne kao središte ili figuru na koju se pozivamo, nego kao prst koji pokazuje središte različito od sebe sa­moga, poput Ivana Krstitelja.«

U tom smislu, Franjina karizma je i danas suvremena. Očituje se kao trajan poziv na vjernost evanđelju i krsnom pozivu. Franjina karizma oživljava Krista u srcu vjernika i tako ih osnažuje za vjernost Crkvi i jasnom suprotstav­ljanju zavodništvu suvremenih sekti i religioznih pokreta. Duh svetog Franje razvija u nama društvenu osjetljivost i ljudsku solidarnost, duhovnu nenavezanost na materijal­na dobra te osjećaj za bratstvo i opće dobro. Franjina ka­rizma odgaja za zajedništvo, osobito obiteljsko, odgaja za osjetljivost prema onima u potrebama. Sveti Franjo želio je služiti ovom svijetu, a ne zarobiti ga, te odgaja za pošti­vanje i zaštitu stvorenoga. Karizma svetog Franje stoga trajno nadahnjuje Crkvu, daje joj nutarnju snagu i trajno usmjerava prema Kristu i evanđeoskim vrednotama.

 

Najave

Župni list "Majka"

list 151

Pastoralne aktivnosti

Plakat MBL 2015

Akcija Caritasa "5 za 1"

caritas

Dovršetak izgradnje crkve

 

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 40 

Broj posjetitelja

DanasDanas570
Ovaj mjesecOvaj mjesec15955
SveukupnoSveukupno1210871
, Powered by Joomla! and designed by SiteGround web hosting