Tvoj godišnji odmor s ocem Antićem

Otac Antić brojne je siromašne učenike slao na godišnje odmore na more ..., a mnogima je pisao pisma da se fizički i duhovno obnove

 

Moram priznati da se osjećam pred ljetne godišnje odmore, kao i mnogi ljudi i brojni kršćani, brižno i radosno; brižno da li ću ih ostvariti u punom smislu riječi za bolji duševni i tjelesni odmor, a i radosno jer su pravi godišnji odmori obogaćenje, osvježenje i nova radost uspješnijem našem životu, obitelji, radu i općem dobru posebno djece i mladih. I, doista, ovdje se mora kazati da ne bi bilo dobro ako bi nam godišnji odmori bili prazni, bez sadržaja, besmisleni ili lišeni smisla pravog odmora, što se nažalost zna dogoditi kod nekih koji neplanirano i krivom predodžbom u svojoj glavi idu na godišnji odmor koji provodi kao skitnju života, trabunjanje vremena (noć u dan, dan u noć), izležavanje i dokono ljenčarenje bez smisla i sadržaja odmora za dušu i tijelo; a u tome stariji – nažalost – znaju prolupati svoj godišnji i obiteljski odmor, dok mlađima uvijek mogu odmori biti lijepi i dobri, ali i često u opasnostima za pravi sklad, radost i napredak života, i to na moru, u planini, na selu, uz livade i polja kraj rijeke ili u inozemstvo, gdje putuju kao hodočasnici na sveta mjesta...

Doista će biti velik broj onih i starijih i mlađih da će naprimjer veći dio svoga odmora provesti u rodnoj župi, na selu, kod bake i djeda, gdje će svake nedjelje i blagdana nastojati aktivno sudjelovati u misnom i euharistijskom bogoslužju, da budu čitači kod oltara, da skladno pjevaju na sv. misi, da se što bolje pripreme za svete sakramente (ispovijed, pričest), da pođu na godišnje hodočašće mladih u koje marijansko svetište. Tako je nekako shvaćao godišnji odmor za nas kršćane II. vatikanski sabor, koji je izjavio: „Neka se slobodno vrijeme upotrijebi za odmor, za jačanje duševnog i tjelesnog zdravlja (ozdravljenja) , za slobodne aktivnosti, za putovanja (hodočašća) u druge zemlje, koja profinjuju duh (um i volju) i koja uzajamnim poznanstvom obogaćuju ljude – i život.“

Bit će i velik broj onih koji će iz gradske buke i vreve provesti vrijeme godišnjih odmora na selima, kod najbližih, u povučenosti, u raspoloženom miru da dožive pravu tišinu, „silence“, da si osiguraju šutnju za molitvu, razmatranje, razgovor s Bogom – meditaciju, što je doista velika vrijednost i neprocjenjiva radost duši , tijelu i duhu. Takav odmor pomaže da čovjek dublje upozna sebe, svoj odnos i stav prema Bogu i bližnjima. To je i prigoda da se na godišnjim odomorima pročita i koja dobra knjiga (oh, koliko danas ima dobrih knjiga) za plan i odluku životu koji nam treba biti sretan, blagoslovljen, pun smisla, ljubavi i dobrote – pun bogobojaznosti za savršenstvo. Takav će nam odmor imati pravu vrijednost i radost života, o čemu je posebno mislio dobri sluga Božji fra Ante Antić, kada je mnoge siromašne đake, studente iz siromašnih obitelji svakoga ljeta slao na more kod kršćanskih obitelji ili u samostane, koji bi im omogućili i hranu i spavanje, a dragi Bog sunce, more, prirodu i dobri odmor; a sluga Božji Antić znao je poslati uglavnom i one brojnije obitelji, kojima je pisao na odmoru: „Ferije su zato da se odmorimo, osvježimo, stečemo i nadoknadimo izgubljene snage i duhovno se sredimo i osvježimo za daljnji rad, posao i život. Naš duhovni život i napredak u duhu, u kreposti, u izgrađivanju samoga sebe, u sličnosti s Kristom – pisao bi fra Ante – taj rad ne poznaje ferija (tj. nema godišnjeg odmora), u tom poslu moramo svaki dan napredovati, tome cilju se svakoga dana moramo približavati, do naše punine mjere u Kristu Isusu moramo svaki dan rasti“ (AP I/4, 17).

Nastojmo zato i mi naš ljetni godišnji odmor gledati vedro, radosno i puni optimizma, kako ga je gledao sluga Božji o. Antić koji je sav iscrpljen duhovnim radom s teškim bolesnicima znao najčešće naći koji dan ili tjedan odmora u samostanu braće u Samoboru gdje bi ga pronašli studenti iz Zagreba ili kod sestara gdje bi svoje slobodno vrijeme iskoristio intenzivnijom molitvom, kontemplacijom i poklonom Presvetom Sakramentu.

Pa ako nam se takav Antićev cilj i ideal čini preteškim za naš ljetni odomr, onda barem pokušajmo da nam godišnji odmori ne budu prazni i bez smisla i sadržaja, tj. izgubljeno vrijeme, a onda će to biti korisno i aktivno - dosita - iskorišteno vrijeme odmora.

v. t.

 

 

Najave

Župni list "Majka"

list 166

Pastoralne aktivnosti

pastoralnaktivn zupe2

Akcija Caritasa "5 za 1"

caritas

Dovršetak izgradnje crkve

 

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 78 

Broj posjetitelja

DanasDanas457
Ovaj mjesecOvaj mjesec13867
SveukupnoSveukupno1843675
, Powered by Joomla! and designed by SiteGround web hosting